Što je dentinska preosjetljivost?
mr. sc. Andrijana Kovačić, dr. med. dent.
Termin dentinska preosjetljivost označava oštru, kratkotrajnu bol ogoljelog dentina koja nastaje zbog temperaturnih, taktilnih, kemijskih i sl. podražaja. Najčešće se javlja u području zubnih vratova gdje je sloj cakline najtanji. Važno je naglasiti da dentinska preosjetljivost nije ni na koji način povezana s karioznim promjenama koje također mogu nastati na istim mjestima. Najčešće zahvaćeni zubi su očnjaci i prvi pretkutnjaci („četvorke“), slijede ih sjekutići i drugi pretkutnjaci („petice“). Najčešće se javlja iznad 30-te godine života, i češća je kod ženskih osoba.
Do bolnih podražaja dolazi zbog ogoljenja dentina. Gubitak cakline zuba i/ili gubitak parodontnog tkiva („povlačenje zubnog mesa“) izlažu dentin temperaturnim, kemijskim i mehaničkim promjenama u usnoj šupljini. Do gubitka cakline može doći na nekoliko načina, procesima erozije, atricije, abrazije te abfrakcije.
Erozije na zubima nastaju djelovanjem kiselina, bile one unešene u organizam ili endogenog podrijetla (želučana kiselina).
Kod osoba kod kojih su prisutne navike poput bruksizma (škripanja zubima) dolazi do trošenja zuba atricijom. Kod jako izraženog trošenja može se pojaviti dentinska preosjetljivost na griznim plohama zuba.
Pojam atricija označava nastajanje sitnih pukotina na površini cakline i njezino odlamanje zbog nepravilnih žvačnih sila.
Abrazija u usnoj šupljini se u prvom redu odnosi na djelovanje paste i četkice na trošenje caklinskog sloja zuba. Iako brojni autori nisu usuglašeni oko toga dovodi li četkanje do značajnijeg gubitka cakline, stomatolozi preporučuju korištenje slabo abrazivnih pasti i mekših četkica. Također se pacijentima savjetuje primjena slabije sile kod četkanja zuba. Iako sama abrazija minimalno djeluje na caklinu, u slučajevima kada je dentin već izložen djelovanjem atricije, erozije i drugih procesa, te kod osoba koje pate od bolesti parodonta i imaju gingivnu recesiju (povlačenje gingive) agresivno četkanje može pridonijeti bržem gubitku zubnog tkiva i nastanku defekata.
Do samog osjeta boli dolazi zato jer je dentin građen od tubulusa (mikroskopskih „cjevčica“) ispunjenih tekućinom koja reagira na vanjske podražaje i svojim gibanjem djeluje na živčane završetke u zubu. Konačan rezultat je oštra bol, koja prestaje odmah kad se ukloni podražaj. Osjetljivi zubi najčešće reagiraju na hladno (hladnu tekućinu, hladni zrak) te na mehanički podražaj, najčešće prilikom pranja zuba zbog podražaja vlaknima na četkici.
Kako bi se osjetljivost zuba smanjila stomatolog može koristiti preparate na bazi fluorida (npr. fluoridne gelove) koji mogu zatvoriti ulaze u dentinske tubuluse i tako smanjiti osjetljivost. Slično djelovanje imaju spojevi poput stroncij klorida i soli oksalata. Kod većih defekata, dentin je moguće zaštititi izradom ispuna („plombe“).
