Ima li zubu spasa?

Unutar zuba koji je građen od tvrdih tkiva nalazi se pulpa, pacijentima poznata kao zubni živac. Osim krvnih žila koje prehranjuju zub, sastoji se i od živčanih vlakana odgovornih za stvaranje osjeta boli. Duboki ispuni, traume i karijes mogu otvoriti put bakterijama u zubnu pulpu koja na taj način postaje upaljena i bolna. Ako se ta infekcija ne liječi, može se iz korijenskih kanala proširiti u koštano tkivo koje okružuje korijen zuba, što može rezultirati oteklinom. Endodontski zahvat obuhvaća niz postupaka kojima se uklanja bol i sprječava gubitak zuba. Ovisno o dijagnozi, određenim se postupcima nekim pacijentima pokušava zubna pulpa sačuvati živom, a drugima se njezin živi ili mrtvi sadržaj potpuno uklanja.
Vitalnim endodontskim postupcima zubna pulpa nastoji se sačuvati ako nije pokazivala znakove upale, a zahvaćena je karijesom. U tom slučaju uklanja se karijes, a možda i dio pulpe koja se prekriva biokompatibilnim materijalom dok se zub zatvara ispunom. Kada je zubna pulpa upaljena ili je izgubila vitalitet i ne može se sačuvati, potreban je endodontski zahvat koji pacijenti znaju kao vađenje živca.
Svaki endodontski zahvat počinje i završava radiološkim snimkom.
Budući da je riječ o mikrokiruškom zahvatu koji zahtijeva aseptične radne uvijete, pacijentu se postavlja gumena brana. Ona sprječava ulazak okusom neugodnih kemikalija u usnu šupljinu te štiti pacijenta od gutanja i aspiracije sitnih endodontskih instrumenata.
Endodontski zahvat obuhvaća čišćenje i širenje korijenskih kanala kojim se omogućuje očistiti živo i mrtvo pulpno tkivo i bakterije koje su kroz oštećeni zub ušle u korijenske kanale.
Mehanički se korijenski kanali obrađuju ručnim ili strojnim instrumentima, kemijskim se sredstvima dezinficiraju te naposljetku ispunjavaju biokompatibilnim materijalom. Endodontski zahvat završava ispunom koji je potrebno postaviti u što kraćem roku.
Iako je uspješnost pravilno obavljenoga endodontskog zahvata visoka, katkad je potrebno ponovno liječenje koje zovemo revizija.
Koliko je posjeta potrebno za endodontski zahvat?
Ovisno o dijagnozi i kliničkom nalazu. Pojedini zahvati mogu se završiti u jednom posjetu, a ostali u dva pa čak i više posjeta.
Koliko će dugo trajati endodontski liječeni zub?
Trajnost endodontski liječenih zuba uvelike ovisi o njegovoj postendodontskoj opskrbi. Nakon završenoga endodontskog zahvata potrebno je što brže pravilno postaviti definitivni ispun kako bi se osiguralo punjenje unutar korijenskih kanala i spriječila moguća rekontaminacija te zub vratio u funkciju. Ako nedostaje velik dio zuba, potrebna je nadogradnja i krunica da bi se spriječila fraktura preostaloga zubnog tkiva.
Hoće li poslije zahvata zub boljeti?
Endodontski zahvat može prouzročiti postoperativnu nelagodu koja se uspješno ublažava analgeticima.
Trebam li antibiotsku terapiju?
Endodontski zahvat primarni je način liječenja upale prouzročene inficiranim korijenskim kanalima. Antibiotici su samo dodatni oblik terapije i propisuju se isključivo u slučaju povišene tjelesne temperature, povećanih limfnih čvorova i oticanja koje ima tendenciju širenja.
Koliko stoji endodontski zahvat?
Cijena obično varira ovisno o broju korijenskih kanala koje pojedini zub ima. U usporedbi s implantoprotetskim rješenjima endodontski zahvat je dugoročno isplativiji.
Koje su alternative endodontskom liječenju?
Alternativno rješenje je vađenje zuba čime se gubi funkcija i estetika. Tada je nedostatak zuba potrebno nadomjestiti mostom ili implantatom.
Mogu li se svi zubi spasiti endodontskom zahvatom?
Katkad se zubi ne mogu endodontski tretirati. Endodontski zahvat može se obaviti samo ako se korijenski kanali mogu adekvatno obraditi i ako je procijenjeno da zub ima dovoljno koštane potpore i dovoljno zdravoga preostaloga zubnoga tkiva, odnosno da se može odgovarajuće restaurirati kako bi mu se vratila funkcija i estetika.
Može li endodontski zahvat biti neuspješan?
Uspješnost pravilno izvedenoga endodontskog zahvata iznosi više od 90%.
Problemi mogu nastati ako je prethodno liječeni zub oštećen karijesom, a ispun ili krunica izgube svoju funkciju, ili koštano tkivo oko vrška korijena ne zacijeli unatoč provedenom liječenju. U tom slučaju mogu se razmotriti mogućnosti revizije ili kirurške resekcije vrška korijena (apikotomija).
Treba li poslije završenog liječenja dolaziti na kontrolu?
Zub je potrebno radiološki pratiti da bi se provjerilo cijeli li kost oko korijena zuba. Obično je prva kontrola 6 mjeseci poslije završenoga endodontskog zahvata.
Zašto neka endodontska liječenja ne uspiju?
Niz je razloga: nemogućnost obrade uskih i zakrivljenih korijenskih kanala, dodatni korijenski kanali koji tijekom prvoga endodontskog zahvata nisu pronađeni i obrađeni… Razlog za neuspjeh može biti i ispun koji nije dovoljno brzo postavljen poslije završetka liječenja ili postojeći ispun možda ne brtvi adekvatno jer je puknuo, odstoji ili je riječ o sekundarnom karijesu.
Je li revizija teži zahvat od primarnoga liječenja?
Revizija je obično kompliciraniji zahvat jer je zub prije toga tretiran, a i opskrbljen ispunom ili krunicom s nadogradnjom ili bez nje. Krunica, a osobito nadogradnja, otežavaju ponovni pristup korijenskom kanalu. Također je potrebno ukloniti prije postavljeni materijal iz korijenskog kanala te postići prohodnost cijelom njegovom dužinom da bi se ponovno mogao očistiti, dezinficirati i napuniti.
Obavlja li reviziju nadležni/izabrani stomatolog?
Svi doktori dentalne medicine mogu primarno i revizijski endodontski liječiti. No mnogi izbjegavaju takva ponovna liječenja zato što su tehnički zahtjevnija od primarnih. I zahtjevnija primarna liječenja mogu se proslijediti specijalistu endodoncije.
Što ako imam uputnicu za specijalističku obradu?
Specijalist endodoncije procijenit će stanje liječenoga zuba i pacijentu objasniti mogućnosti i uspješnost ponovnog liječenja.
Tijekom revizije zub se ponovno otvara, a specijalist može tražiti i da se krunica ili most skinu da bi se korijenski kanali lakše obradili. Poslije toga uklanja se staro punjenje iz korijenskih kanala te se oni ponovno mehanički i kemijski obrađuju i pune.
Hoće li ponovno liječenje uspjeti?
Zub može biti godinama u funkciji ako se revizijom ukloni razlog za neuspjeh primarnoga liječenja. Unatoč napretku tehnologije i današnjih mogućnosti revizije, neka medicinska stanja, uključujući i patologiju zuba, ne reagiraju ni na najbolje obavljeno liječenje.
Koje su alternative reviziji?
Alternative reviziji su kirurška resekcija korijena zuba (apikotomija) ili vađenje.
Apikotomija je kirurški zahvat kada se malim rezom podiže zubno meso da bi se pristupilo vršku korijena zuba. Vrh korijena uklanja se zajedno s okolnim upalnim tkivom, a na preostali kraj korijena stavlja se ispun i rana se zatvara s nekoliko šavova.